Kada droga ima svrhu
Dijana Jerković, Tihana Novak, Anita Jandrić Nišević
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja June 29, 2026 Peer reviewed DOI: 10.31299/hrri.62.1.5 via OpenAlex
Summary
This qualitative study explores the motivations and contexts of stimulant drug use among consumers in Croatia, marking the first such investigation in this population. Involving 24 adult participants with an average age of 39.6 years, the study reveals that initial use was driven by curiosity, fun, and peer influence. However, recent use reflects a complex motivational structure including hedonistic-social motives, emotional regulation, and work-related productivity. The context of use significantly shapes users' experiences and perceived effects.
Study at a glance
| Design | qualitative study |
|---|---|
| Sample size | 24 |
| Population | adult stimulant drug users in Croatia |
| Key finding | Stimulant use is a dynamic and contextually influenced practice, highlighting the need for user perspectives in developing targeted prevention and harm reduction strategies. |
Abstract
Kvalitativna istraživanja koja uključuju perspektivu konzumenata droga u Republici Hrvatskoj izuzetno su rijetka, a prema saznanjima autora, ovo je prvo takvo istraživanje provedeno među konzumentima stimulativnih droga. Cilj istraživanja bio je steći uvid u motive i kontekste uporabe stimulativnih droga polazeći od iskustava samih korisnika. U istraživanju je sudjelovalo 24 punoljetnih sudionika (13 muškaraca i 11 žena), prosječne dobi 39,6 godina (raspon 21–55 godina), koji su u posljednjih 12 mjeseci konzumirali barem jednu od sljedećih stimulativnih droga: MDMA/ecstasy, amfetamin, metamfetamin, kokain ili sintetske katinone. Sudionici su uključeni u istraživanje putem udruga koje pružaju usluge smanjenja šteta, poznanstava istraživača i metodom snježne grude. Podaci su prikupljeni putem polustrukturiranih intervjua i jedne fokusne skupine, a analizirali su se primjenom tematske analize. Sudionici su navodili da su s uporabom stimulansa započeli iz razloga poput znatiželje, zabave, utjecaja vršnjaka i okolnosti povezanih s odrastanjem. Nasuprot tomu, uporaba stimulansa u posljednjih 12 mjeseci pokazala je znatno složeniju i višeslojnu motivacijsku strukturu, uključujući hedonističkosocijalne motive, emocionalnu regulaciju, funkcionalne motive povezane s radnom izdržljivošću i produktivnošću te motive vezane za identitet i društveno pozicioniranje. Identificirano je nekoliko tipičnih razvojnih puteva uporabe, uključujući prijelaze iz rekreativne prema funkcionalnoj ili introspektivnoj uporabi te razvoj učestale uporabe u zahtjevnim radnim uvjetima. Kontekst uporabe pokazao se ključnim za oblikovanje subjektivnih iskustava i percipiranih učinaka stimulansa. Sudionici su izvještavali o uporabi stimulativnih droga u različitim okruženjima, uključujući noćne izlaske i festivalske scene, chemsex kontekste, privatna okruženja i profesionalne situacije, pri čemu ista tvar poprima različite funkcije ovisno o kontekstu. Nalazi upućuju na uporabu stimulansa kao dinamičnu i kontekstualno uvjetovanu praksu te naglašavaju važnost uključivanja korisničke perspektive u razvoj diferenciranih i kontekstualno osjetljivih pristupa prevenciji, smanjenju šteta i javnim politikama.